Zašto je gospa Agneš oslobođena iz tamnice?

Moguće rešenje za 168 godina staru književnu misteriju sa pravnog aspekta

  • Mónika BITTNER Univerzitet u Pečuju, Filozofski fakultet, Master studije iz književnih i kulturoloških nauka Pečuj, Mađarska
Ključne reči: Gospa Agneš [Ágnes asszony], balada, zločin, ispaštanje, istorija prava, mađarska književnost 19. veka

Apstrakt

Janoš Aranj je baladu o gospi Agneš [Ágnes asszony] napisao 1853. godine. U centru dela se nalazi odnos zločina i ispaštanja koji je najčešće analiziran sa književnog i pravnog aspekta. U ovoj studiji sa sredstvima pravne nauke pokušavam da rešim 168 godina staru misteriju zašto je časni sud oslobodio gospu Agneš. Od strane pravnika bilo je pokušaja da se odgovori na ovo pitanje, međutim, u njihovim analizama nekažnjivima su smatrane takve okolnosti koje sa aspekta kaznenog prava to nisu; ili su u svojim analizama jednostavno zastali pred krajnjom konzekvencom i oslobađanje gospe Agneš tumačili kao slučaj božjeg suda. U tragediji koju je Janoš Aranj opevao u stihu, zločin ne prolazi bez kazne, ali suštinsku komponentu predstavlja pitanje zbog čega se gospa Agneš tereti. Zločin, ili u ovom slučaju tragični prekršaj, nije prekršivanje nekog zakona – što je nesporno –, a nije ni verovatno da je intencija balade tek istančan opis jednog zločina, međutim, ako autor u svojoj priči jedan pravni proces predstavlja tako da se njegov početak i njegova sredina mogu pravno da se tumače, onda takođe mora da postoji logičan odgovor zašto je optužena u poslednjoj fazi oslobođena.

Reference

Beccaria, Cesare. 1967. Bűntett és büntetés. Budapest: Akadémiai Kiadó.
Béli Gábor. 2000. Magyar jogtörténet – A tradicionális jog. Pécs: Dialóg Campus Kiadó.
Béli Gábor Praxis Criminalis 62. fejezetének fordítása.
Csonka-Takács Eszter. 2002. Női tisztátalansági tabuk a magyar néphitben. In Küllős Imola
szerk.: Hagyományos női szerepek: Nők a populáris kultúrában és folklórban. 266–272. Budapest: Magyar Néprajzi Társaság.
Deáky Zita–Krász Lilla. 2005. Minden dolgok kezdete. Budapest: Századvég Kiadó.
Deáky Zita. 2005. A női tisztaság és tisztátalanság. A menstruáció különböző aspektusai
Magyarországon. In A Kriza János Néprajzi Társaság Évkönyve 13. 73–96. Kolozsvár: Kriza János Néprajzi Társaság.
Finkey Ferenc. 1941. A bűnösség fogalom a világi büntetőjogban. 468–475. Budapest:
Franklin Kiadó.
Hász-Fehér Katalin. 1996. A szemlélődő elbeszélői szerepkör Arany balladáiban. Tiszatáj
(10): 1–19.
H. Szilágyi István. 2010/1. Jog és irodalom (habilitációs előadás). Iustum Aequum Salutare
VI.
Horváth Attila. 2011. Arany János jogi esetei. In Iustitia modellt áll. 25–38. Budapest: Szent
István Társulat.
Kállay Géza. 2004. Semmi vérjel. Liget Műhely (17): 56–68. https://ligetmuhely.com/liget/
semmi-verjel/ (2021. febr. 21.)
Kiss Anna. 2008. Bűnbe esett irodalmi hősök. Budapest: Publicitas Art Média Kft. Kiadó.
Milbacher Róbert. 2009. Arany János és az emlékezet balzsama: Az Arany-hagyomány a
magyar kulturális emlékezetben. 717–727. Budapest: Ráció Kiadó.
Milbacher Róbert. Ágnes asszony (Arany-átiratok 1.)
http://epa.oszk.hu/03400/03420/00003/pdf/EPA03420_szekelyfold_2017_03_014-037.pdf (2021. febr. 11.)
Milbacher Róbert. 2018. Ágnes asszony: 1853 In Vaderna Gábor szerk.: „Egyszóval... a
költészet”. 49–54. Budapest: Petőfi Irodalmi Múzeum (PIM).
Pál József–Újvári Edit. 2001. Szimbólumtár. Debrecen: Balassi Kiadó.
https://regi.tankonyvtar.hu/hu/tartalom/tkt/szimbolumtar/ch03s03.html (2021. febr. 21.)
Pauler Tivadar. 1864. Büntetőjogtan I–II. Pest: Kiadja Pfeifer Ferdinánd.
Rónay László. 1993. Erkölcs és irodalom: A magyar irodalom rövid története. Budapest: Új
Ember Kiadó.
Szörényi László. 1989. Epika és líra Arany életművében. In Szörényi László: „Multaddal
valamit kezdeni”: Tanulmányok. Budapest: Magvető Kiadó.
Takáts József. 2002. Arany János szokásjogi gondolkodása. Irodalomtörténeti Közlemények
(106): 295–313. http://www.itk.iti.mta.hu/megjelent/2002-34/takats.pdf (2021. jan. 19.)
Objavljeno
12. 05. 2022.
Broj časopisa
Sekcija
Papers